ODABERITE SVOJ DOŽIVLJAJ

Iz srednjovjekovnog grada Šibenika, prema horizontu,  pruža se pogled na prostranstva dubokog, modrog mora posutog zviježđem sićušnih zelenih ili bjelkastih komadića Zemlje – točnije, njih 269 – koji tvore Šibenski arhipelag.

Uglavnom netaknuti civilizacijom, ti otoci su priroda u izvornom obliku, beskrajno izvorište opuštanja i promišljanja. Samo ih je šest nastanjeno, no uspjeli su se othrvati turističkoj vrevi i ostati savršeno utočište od gužve. Svaki otok okružuju pješčane i šljunčane plaže, dok stijene i skrivene uvale tvore prirodne, usamljene oaze za kupanje.

Otok Prvić, na kojemu su nekad posjede imale šibenske plemićke obitelji, najbliži je kopnu. Na putu iz Šibenika za Prvić brodovi se mogu usidriti na malom vezu kod tvrđave Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Cijeli je otok zaštićeno kulturno dobro Ministarstva kulture, a njegovi se stanovnici – njih četristotinjak – poput svojih predaka, bavi uzgojem grožđa i maslina koje pretvaraju u ukusna vina i maslinovo ulje. Otok je prozvan otokom inovacija prema njegovu najslavnijem potomku: znanstveniku i izumitelju Faustu Vrančiću, izumitelju prvog upotrebljivog padobrana u povijesti čovječanstva. U Memorijalnom centru izloženi su njegovi izumi i knjige.

Otoci Krapanj i Zlarin još su jedan primjer tradicije koja živi u sadašnjosti. Krapanj je najniži naseljen otok u Jadranskom moru. Neki kažu da je površinom od 0,4 kvadratna kilometra tek oveća stijena u moru, no to je “stijena” s predivnim franjevačkim samostanom koji se diči renesansnim klaustrom i slikom Francesca da Santacrocea. Otočani stoljećima love i obrađuju spužve kojih u okolnom moru ima u izobilju.

Zlarin je spoj netaknute prirode, bogate tradicije i gostoljubivih ljudi. Zahvaljujući svojim šumama prozvan je zelenim otokom, no ipak je njegova najpopularnija boja koraljna: Zlarin je otok koralja, gdje se koraljni nakit još izrađuje ručno.

Kaprije i Žirje kao da se desetljećima nisu mijenjali. Zemlja i more još su izvor hrane i rada njihovih stanovnika – maslina, grođža i morskih plodova ovdje ima u izobilju. Ostaci antičke grčke utvrde svjedoče da je Žirje nekoć služilo u strateške obrambene svrhe grada Šibenika.

Ronjenje na ovim otocima nije novina. Još su u 19. stoljeću žitelji otoka Krapnja izranjali su spužve u ronilačkim skafanderima, dok su Zlarinjani bili poznati lovci na koralje.

Od srednjovjekovnih vremena ovaj je dio Jadrana bio glavna ruta brodova koji su plovili s Istoka na Zapad, iza kojih je ostalo mnogo ostataka na kopnu ili na dnu mora. Drevne oluje ili bitke zaustavile su neke od tih brodova na putu do njihovih odredišta, a njihove su olupine ostale na dnu kao podmorski arheološki muzeji.

Podmorje šibenskog arhipelaga jedno je od najčišćih i najbolje očuvanih na svijetu. Iako se podmorje odlikuje biološkom raznolikošću, veći dio morskog dna pokriva oceanski porost ili Posidonia oceanica, morska cvjetnica endemična za Sredozemno more, koju još zovu i morskom maslinom. Koraljne ‘šume’ krase podmorske grebene, dok se nerijetko viđaju neke rijetke i zaštićene vrste poput dupina, želvi i morskih konjića. Morske špilje, stijene, grebeni i zidovi na dubinama od 6-65 metara čine fantastičnu podvodnu geografiju.